ŠTA JE SLEEP APNEA?

Sleep apnea predstavlja ozbiljan poremećaj koji uzrokuje da tokom sna “zaboravljamo da dišemo“ odn. na trenutke zaista prestajemo sa disanjem. Kako se ovaj poremećaj javlja tokom sna o tome nas najčešće obaveštavaju partneri. Sleep apneu karakterišu prestanak disanja i izrazito smanjenje protoka vazduha kroz disajne puteve, tokom spavanja, u trajanju dužem od 10 sekundi. Ono što je zabrinjavajuće je da svaki 20 čovek pati od sleep apnee – to je čak 5% opšte populacije! Kod pacijenata koji se bore sa arterijskom hipertenzijom, a čija terapija slabo deluje, pojava sleep apnee je neverovatnih 50%.

Pošto se javlja tokom sna, sleep apnea je jedan od najčešćih krivica iznenadnih smrti tokom sna.

 SLEEP APNEA – KOJE VRSTE POSTOJE?

U zavisnosti od uzroka i manifestovanih simptoma, sleep apnea se može podeliti na:

  • Opstruktivna Sleep Apnea (OSA)
    Opstruktivna Sleep Apnea se javlja kao posledica delimičnog ili potpunog zatvaranja disajnih puteva uz prisutan rad disajne muskulature.
  • Centralna Sleep Apnea (CSA)
    Centralna Sleep Apnea nastaje kada respiratorni mišići ne reaguju na impulse koje dobijaju iz centara za disanje. Tokom Centralna Sleep Apnoje respiratorni mišići ne funkcionišu.
  • Mešovita Sleep Apnea (MSA)
    Kao što ime kaže, Mešovita Sleep Apnea je kombinacija Centralne i Opstruktivne Sleep Apnee. Preciznije, ova vrsta sleep apnoje počinje kao Centralna Sleep Apnea ali se tokom noći razvija u Opstruktivna Sleep Apneu.

Za određivanje vrste i težine sleep apnee dodatno su bitni:

  • Hipopneja
    Hipopneja predstavlja smanjenje protoka vazduha ispod 50% tokom sna
  • AHI indeks
    AHI indeks (Apnoj-i-Hipopneja Indeks) je ukupan broj apneja i hipopnoja u toku jednog sata sna.

DA LI JE HRKANJE SIMPTOM SLEEP APNEE?

Sleep apnea je najčešće praćenja hrkanje. Često ga nazivaju “glasnim signalom za tihog ubicu”. Hrkanje nastaje usled vibriranja labavih mišića. Vibriranje stvara vazduh koji prilikom udaha prolazi kroz disajne puteve. Ukoliko osoba hrče, bitno je obratiti pažnju na sledeća pitanja:

  • Koliko osoba glasno hrče?
  • Koliko često hrče?
  • Da li je hrkanje toliko glasno da smeta drugim ljudima u okruženju?

Odgovori na ova pitanja značajno mogu pomoći specijalisti u ranom otkrivanju potencijalne sleep apnee. Najčešći uzroci hrkanja su:

  • Začepljenje nosa (nazalna kongestija)
  • Hroničan umor (čest simptom kod profesionalnih vozača)
  • Depresija ili stres
  • „Primarno hrkanje“
  • Sindrom rezistencije gornjih disajnih puteva
  • Opstruktivna sleep apnoja

Ipak, važno je napomenuti da ne mora svako ko hrče da pati od sleep apneu.

KAKO SE ODREĐUJE TEŽINA SLEEP APNEE?

Kao što smo pomenuli, presudan faktor za određivanje težine sleep apnee je AHI indeks odn. ukupan broj apneja i hipopneja u toku jednog sata sna. U zavisnosti od AHI indeksa, sleep apnea može biti:

  • AHI Indeks do 5 – Ne postoji sleep apnea
  • AHI Indeks od 6 do 15 – Laka sleep apnea
  • AHI Indeks od 16 do 30 – Srednje teška sleep apnea
  • AHI Indeks preko 30 – Teška sleep apnea

KOJI SU FAKTORI RIZIKA ZA SLEEP APNEU?

Kombinacija različitih faktora rizika je jedan od razloga usled kog tako veliki broj populacije boluje od sleep apnee. Ipak, kao najčešći faktori rizika se mogu izdvojiti:

  • Gojaznost
  • Obim vrata veći od 43cm
  • Pridružene srčane bolesti (kongestivna srčana insuficijencija, aritmija absoluta, refraktorna hipertenzija)
  • Pridružene bolesti (hronična opstruktivna bolest pluća, restriktivni sindrom, neuromuskularne bolesti, hipotiroza,akromegalija, dijabetes tipa 2, šlog, plućna hipertenzija)
  • Upotreba antidepresiva
  • Upotreba alkohola
  • Upotreba pilula za spavanje
  • Pušenje
  • Prethodne traume – hirurški tretirane
  • Pretežno spavanje na ledjima
  • Kraniofacijalne abnormalosti
  • Izgled usne duplje – varijacije

Rano otkrivanje faktora rizika sleep apnee je posebno bitno kod profesionalnih vozača, imajući u vidiku rizike vezane za njihove svakodnevne poslovne zadatke. U kritičnu grupu spadaju i gojazni pacijenti kod kojih je određivanje faktora rizika bitno pred hirurške zahvate koji se odnose na tretmane barijatrijskih bolesti.

 SLEEP APNEA – KOJI SU SIMPTOMI?

Zbog složenosti sleep apnee, postoje različiti simptomi koji mogu ukazati na njeno prisustvo:

Noćni simptomi

  • Hrkanje
  • Često buđenje i prekidi sna, ali ih se pacijenti ne sećaju toga
  • Osećaj davljenja
  • Nemiran san
  • Duže spavanje usled nekvalitetnog sna
  • Gatroezofagealni refluks
  • Izraženo znojenje

Dnevni simptomi

  • Osećaj umora posle buđenja
  • Pospanost
  • Buđenje sa suvim ustima
  • Buđenje sa mokrim okovratnikom usled preznojavanja tokom sna
  • Neobjašnjiva preplašenost posle buđenja
  • Moguća jutarnja glavobolja i mučnina
  • Nedostatak koncentracije
  • Zaboravnost
  • Česte promene raspoloženja
  • Spavanje tokom vožnje
  • Seksualna disfunkcija
  • Oštećenje pažnje
  • Metabolički dispalans

Ređi simptomi

  • Gubitak sluha
  • Kratkotrajn gubljenje pamćenja
  • Hipnotične halucinacije
  • Automatsko ponašanje

MOGUĆE POSLEDICE SLEEP APNEE?

Smrtni ishod je, nažalost, najgora posledica nediagnostikovane sleep apnee. Takođe moguće je javljanje i jedne od sledećih tegoba:

  • Povišen krvni pritisak
  • Srčana aritmija
  • Koronarne bolesti
  • Plućna hipertenzija
  • Tromboembolijska bolest
  • Šećerna bolest
  • Šlog
  • Depresija
  • Impotencija
  • Sporiji oporavak od hirurških intervencija
  • Loš kvalitet života

NAZAD