Search results for: “Kardiolog”

  • Kardiologija

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Bolesti srca i krvnih sudova su najčešći uzrok smrti u civilizovanim zemljama. Zato su redovni pregledi već posle četrdesete godine neophodni za njihovo rano otkrivanje i uspešno lečenje. 

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U poliklinici i laboratoriji „Medic“ moguće je obaviti sve preglede potrebne za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti ali i za tačnu dijagnozu bolesti ako se ona već razvila. 

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Među dopunskim pregledima prvo mesto zauzimaju elektrokardiografsko snimanje srca (EKG) i ehokardiografija (snimanje rada srca pomoću ultrazvuka). Pomoću ova dva pregleda može se otkriti i dijagnostikovati većina bolesti srca ukoliko su se one već razvile. Ponekad za tačnu dijagnozu neophodno je uraditi ponovno snimanje EKG pod opterećenjem (na bicikl-ergometru) kako bi se otkrile i skrivene promene koje se običnim snimanjem EKG ne mogu videti. Zato se u slučajevima gde se poremećaji rada srca ili krvnog pritiska pojavljuju samo povremeno neophodno je uraditi tzv. Holter monitoring tj. beleženje EKG i merenje krvnog pritiska tokom 24 sata jer se samo na taj način ove promene mogu otkriti.

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Od laboratorijskih pregleda svakako je najvažnije merenje tzv. lipidnog statusa što podrazumeva određivanje koncentracije ukupnog holesterola, HDL (dobrog) holesterola i triglicerida (masti) u krvi. Na osnovu tih rezultata kao i podataka o EKG-u i prisustvu faktora rizika izračunava se verovatnoća razvoja ateroskleroze. 

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Ukoliko neki od potrebnih postupaka dijagnostike ili lečenja nije moguće obaviti u našoj ustanovi pacijent dobija uputstvo gde i kako da taj postupak obavi.

  • Moždani udar (šlog)

    To je bolest moždanog parenhima, koja je rezultat poremećaja moždane cirkulacije, bez obzira na to da li je taj poremećaj rezultat procesa u samom mozgu ili je poremećena moždana cirkulacija rezultat bolesti drugih organa ili organskih sistema, ili je pak uslovljena delovanjem različitih fizičkih i hemijskih agenasa.

    Moždani udar je oštećenje dela moždanog tkiva nastalo zbog začepljenja krvnog suda u mozgu ugruškom ili zbog pucanja krvnog suda s posledičnim krvarenjem u mozgu. Povišen krvni pritisak i  ateroskleroza su bitni faktori rizika za nastanak šloga. U zavisnosti od mesta i veličine oštećenja doći će do poremećaja različitih telesnih ili psihičkih funkcija koje taj deo mozga kontroliše.

    Epidemiološki status

    Moždani udar je treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok invaliditeta u svetu i kod nas i vodeći uzrok demencije. . Incidenca se u Evropi kreće od 2 do 4 promila, u nekim zemljama i do 8, a smrtnost od oko 25 odsto. I pored dijagnostičkih i terapeutskih napredaka, danas je cerebrovaskularni insult bolest na trećem mestu uzroka smrtnosti u svetu (iza srčanih i malignih bolesti), a na drugom mestu uzroka invaliditeta (iza traume, povreda(

    Klinička slika

    Postoje dva tipa moždanog udara:
    • ishemijski
    • hemoragijski (krvareći).

    Uzrok ishemijskog moždanog udara je začepljenje  nekog od arterijskih krvnih sudova mozga najčešće aterosklerotskim materijalom ili krvnim ugruškom koji potekne sa izmenjene karotidne arterije. Posledica ovoga je da deo mozga ostaje bez snabdevanja krvlju koja donosi kiseonik, što dovodi do smrti ćelija sa posledičnim neurološkim defektima ili smrtnim ishodom.

    Kod krvarećeg moždanog udara dolazi do izliva krvi u neki od likvorskih prostora unutar lobanje ili u moždano tkivo sa teškom kliničkom slikom zbog pritiska na moždano tkivo, otoka okolnog moždanog tkiva i nepovoljnih efekata razgradnih produkata krvni na tonus krvnih sudova mozga. Do krvarenja može doći iz neke od sitnijih arterijskih grana, nenormalne komunikacije arterija i vena (arterio-venska malformacija) ili nenormalnog proširenja arterijskog krvnog suda (intrakranijalna aneurizma). Rezultat pucanja (rupture) je intrakranijalno krvarenje koje se klinički manifestuje jakom glavoboljom (najgora u životu) koja može, ali i ne mora biti praćena mukom, povraćanjem, ukočenošću vrata, neurološkim promenama. Nažalost, značajan broj (i do polovine bolesnika) ne bude na vreme dijagnostikovan. Bez ispravnog lečenja krvarenje može dovesti do smrtnog ishoda u do 50% bolesnika.

    Lečenje

    Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahteva hitan prevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Danas je moguće primeniti i specifičnu terapiju za ishemijski moždani udar: primenjuju se lekovi koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvni sud. Na taj način omogućuje se ponovno uspostavljanje krvotoka i sprečava se odumiranje nervnih ćelija. Ova terapija može se primeniti unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara nakon učinjene potrebne dijagnostičke obrade u adekvatno opremljenim centrima.

    Prevencija

    U tretmanu cerebrovaskularnih bolesti prevencija ima ključno mesto, i s pravom možemo da kažemo da ove bolesti više nisu igra sudbine, već odraz naših zdravstvenih navika.

    Primarna prevencija je borba protiv faktora rizika (godine, pol, pušenje, gojaznost i fizička neaktivnost, povišen krvni pritisak, upotreba kontreceptiva, poremećaji srčanog ritma, šum nad karotidnom arterijom na vratu, raniji insult, povećan hematokrit, socijalni problemi). Ova primarna prevencija ima za cilj da spreči razvoj bolesti kod osobe sa nekim ili više nabrojanih faktora rizika.

    Sekundarna prevencija obuhvata lečenje od moždanog udara, dobru rehabilitaciju (uključuje timski red neurologa, fizijatra, logopeda, psihologa, psihijatra, kardiologa], borbu protiv faktora rizika…

  • Šum na srcu

    Šum na srcu otkriva se pregledom srca stetoskopomSrčani tonovi koji se normalno čuju nastaju usled aktivnosti srca, njegovih zalistaka i protoka krvi. Srčani šumovi nastaju kao posledica turbulentnog protoka krvi kroz srce, što ne znači da se radi o patološkom ili opasnom fenomenu.

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Mnogi šumovi su bezopasni pa se često nazivaju i funkcionalnim. Nastaju usled bržeg protoka krvi kroz srce koji se javlja u stanjima kao što su povišena telesna temperatura, malokrvnost, hipertiroza, trudnoća i slično, a da oboljenje srca ne postoji. Ostali srčani šumovi javljaju se kao posledica strukturne bolesti srca koja može biti urođena ili stečena.

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Šumovi kod beba, najčešće bezopasni

    Urođene srčane mane uzrokuju šumove koji se najčešće otkrivaju u prvim mesecima života. Ove srčane mane mogu biti potpuno bezopasne i ne zahtevaju bilo kakvu intervenciju već samo kardiološke kontrole uz ultrazvuk srca, a mogu i ugrožavati život deteta, tada je neophodna operacija.

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Kod odraslih šum na srcu nastaje najčešće usled promena na srčanim zaliscima. One mogu biti posledica upalnih stanja (kao što je endokarditis), atroskleroze, bolesti vezivnog tkiva itd. Srčani zalisci (mitralni) nekada bivaju oštećeni i nakon infarkta miokarda, odnosno pri disekciji aorte (aortni zalistak).

    Usled strukturnih oštećenja zalistaka dolazi do poremećaja njihove funkcije sa posledičnim suženjem i/ili insuficijencijom. Kada postoji suženje ili stenoza, zalistak je sužen tako da krv na svom toku nailazi na prepreku. Kada postoji insuficijencija, zalistak se pravilno ne zatvara tako da se krv vraća unazad. U oba slučaja, srčani mišić je preopterećen i vremenom slabi.

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Najčešći razlozi za javljanje lekaru: umor, bol u grudima, lupanje srca…

    Najčešći simptomi zbog kojih se pacijenti javljaju su bolovi u grudima, ubrzano umaranjeosećaj lupanja ili preskakanja srca, oticanje nogu itd. Tokom pregleda lekar, stetoskopom sluša srce i ukoliko čuje tonove koji su sumnjivi, upućuje na dalje ispitivanje. Kardiološki pregled uključuje i elektrokardiogram, merenje pritiska, a ponekad i rendgen srca i pluća.

    Dijagnostika i lečenje

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Najvažniji pregled u proceni srčanih šumo­va je ultrazvuk srca, odnosno ehokardiografija sa dopplerom. To je potpuno bezopasna neinvazivna metoda procene strukturnih i funkcionalnih oštećenja srca. Ultrazvukom se može tačno odrediti mesto poremećaja.

    U slučaju da su strukturna oštećenja teška, rade se i druge dijagnosti­čke metode poput MR srca, CT ili invazivna kateterizacija srca. Na osnovu rezultata primenjenih dijagnostičkih metoda odlučuje se o lečenju. Ukoliko je operacija neopho­dna preporučuje se da se obavi što pre. Jedna opcija je reparacija zalistka čime se on obnavlja i dovodi u optimalno stanje.

    Pacijent se nakon operacije brže oporavlja i ima odličan kvalitet života. Druga opcija je zamena oštećenog zaliska veštačkim. Nakon implantiranja veštačkog zalistka, neophodno je da se terapija za sprečavanje zgrušavanja krvi doživotno koristi.

    Posle rehabilitacije, osoba se vraća norma­lnom životu. Analize krvi i kardiološki pregledi se obavljaju dinamikom koju odredi lekar.

    [wp-svg-icons icon=”arrow-left-2″ wrap=”i”] NAZAD

  • Pregled hematologa

    ŠTA JE PREGLED HEMATOLOGA?

    Doktor specijalista interne medicine, hematolog obavlja klinički pregled pacijenta. Pregled počinje razgovorom sa pacijentom (uzimanjem anamneze) i pregledom. Traje u proseku 20-30 minuta, a po potrebi i duže. Pregled je potpuno bezbolan i nije potrebna posebna priprema.

    PREGLED OBUHVATA

    • anamnezu – razgovor sa pacijentom o sadašnjim tegobama, drugim oboljenjima (ukoliko ih ima), prethodnim operacijama i bolničkim lečenjima, bolestima u porodici itd…
    • uvid u prethodnu medicinsku dokumentaciju (ako postoji)
    • fizikalni pregled (inspekciju-posmatranje, palpaciju-opipavanje, auskultaciju-slušanje, merenje tenzije i snimanje EKG-a) Auskultacija-slušanje rada srca i pluća se obavlja uz pomoć instrumenta koji se zove stetoskop. Auskultacija je jedan od najznačajnijih delova pregleda interniste, jer predstavlja način na koji se može postaviti sumnja na postojanje različitih bolesti srca.
    • savet i preporuku za dalje lečenje (ukoliko postoji potreba) i predlog o eventualnoj dodatnoj dijagnostici (rentgensko snimanje, test opterećenjem, koronarografija….)

    Auskultacija-slušanje rada srca i pluća se obavlja uz pomoć instrumenta koji se zove stetoskop. Auskultacija je jedan od najznačajnijih delova pregleda interniste kardiologa, jer predstavlja način na koji se može postaviti sumnja na postojanje različitih bolesti srca.

    Potrebno je da sa sobom ponesete prethodnu medicinsku dokumentaciju (ukoliko je imate) I laboratorijske analize.

    Ukoliko imate neku od sledećih tegoba može postojati potreba da obavite pregled kod interniste hematologa:

    • umor, malaksalost, nedostatak vazduha
    • groznicu, povišenu telesnu temperaturu, česte ponavljane infekcije
    • krvarenje, spontani nastanak modrica
    • glavobolju ili nastanak pletore

    [wp-svg-icons icon=”arrow-left-2″ wrap=”i”]NAZAD

  • 24-satni holter monitoring EKG-a

    ŠTA JE 24 -SATNI HOLTER EKG-a?

    24-satni holter EKG-a (elektrokardiogram) je grafički zapis električne aktivnosti srca tokom perioda od 24 sata uz pomoć uređaja koji se zove holter. Holter je mali, nosivi uređaj koji beleži srčani ritam. Snimanje traje jedan dan (24 sata).

    INDIKACIJE /ZAŠTO SE RADI)?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U cilju registrovanja promena srčanog ritma koje se javljaju povremeno ili samo u određenim situacijama.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U cilju registrovanja poremećaja srčanog ritma i sprovođenja (aritmije) i drugih bolesti srca, u praćenju rada pejsmejkera itd.

    KAKO SE IZVODI?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Na grudni koš se prilepi pet elektroda koje su povezane sa holterom-malim uređajem koji se nosi u torbici prebačenoj preko ramena. Tokom perioda od 24 sata uređaj neprekidno registruje električnu aktivnost srca.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Dok nostite holter uređaj dozvoljeno je da obavljate sve uobičajene aktivnosti.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Neophodno je da vodite dnevnik aktivnosti i tegoba u kome ćete upisivati šta ste radili tokom 24-časovnog snimanja i koje ste smetnje imali (ukoliko ste ih imali). Ukoliko ste imali osećaj lupanja srca, nepravilnog srčanog rada,osećaj “preskakanje srca”, bol u grudima, nesvesticu, vrtoglavicu ili nedostatak vazduha izuzetno je važno da ih upišete u dnevnik!
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Nakon 24 sata vratićete se u “Medic” da vratite uređaj i donesete dnevnik aktivnosti i smetnji. Vaš lekar će uporediti 24-časovni EKG zapis sa tegobama i aktivnostima iz dnevnika i saopštiće Vam i objasniti rezultate ispitivanja.

    POTENCIJALNI RIZICI

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Nošenje holtera EKG-a je potpuno bezbolna procedura i ne nosi rizik.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Možete osećati laku nelagodnost prilikom nošenja holter uređaja ili imati reakciju u vidu crvenila kože na mestu gde su postavljene elektrode.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Rad drugih električnih uređaja uglavnom ne utiče na rad holter uređaja. Trebalo bi izbeći detektore za metal, magnete, mikrotalasne pećniče, električne četkice za zube i preterano korišćenje mobilnog telefona zato što može kratkotrajno prekinuti signal od elektroda do holtera.

    PRIPREMA

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Tokom nošenja uređaj ne sme da se pokvasi zato što će se pokvariti. Zbog toga je zabranjeno da se tog dana kupate, tuširate ili plivate. Istuširajte se neposredno pre nego što snimanje počne.

    NAKON SNIMANJA

    Možete se vratiti obavljanju svojih redovnih dnevnih aktivnosti.

    [wp-svg-icons icon=”arrow-left-2″ wrap=”i”]NAZAD

  • 24-Satni holter krvnog pritiska

    ŠTA JE 24-SATNI HOLTER KRVNOG PRITISKA?

    24-satni holter monitoring krvnog pritiska je brza, bezbolna i neinvazivna metoda kojom se krvni pritisak meri u određenim vremenskim intervalima. Holter je mali, nosivi uređaj koji registruje vrednosti krvnog pritiska. Snimanje traje jedan dan (24 sata).

    INDIKACIJE /ZAŠTO SE RADI?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Tokom jednokratnog merenja krvnog pritiska dobijaju se vrednosti krvnog pritiska u momentu merenja. Ponekad ovaj način merenja ne daje doktoru dovoljno informacija, zbog toga je potrebno uraditi 24-satni holter monitoring.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U cilju otkrivanja dnevnih i noćnih promena vrednosti krvnog pritiska, fenomena “belog mantila” (porast krvnog pritiska uzrokovan strahom od doktora, a ne oboljenjem), povišenih ili sniženih vrednosti krvnog pritiska (kod dece, starijih osoba, adolescenata, trudnica), „maskiranih” povišenih vrednosti krvnog pritiska.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U cilju praćenja efekata lečenja (terapije).

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Dok nostite holter uređaj dozvoljeno je da obavljate sve uobičajene aktivnosti. Neophodno je da vodite dnevnik aktivnosti i tegoba u kome ćete upisivati šta ste radili tokom 24-časovnog snimanja i koje ste smetnje imali (ukoliko ste ih imali).

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Nakon 24 sata doći ćete u Medic da vratite uređaj i donesete dnevnik aktivnosti i smetnji. Vaš lekar će uporediti vrednosti krvnog pritiska sa tegobama i aktivnostima iz dnevnika i saopštiće Vam i objasniti rezultate ispitivanja.

    PRIPREMA

    • Tokom nošenja uređaj ne sme da se pokvasi zato što će se pokvariti. Zbog toga je zabranjeno da se tog dana kupate, tuširate ili plivate. Istuširajte se neposredno pre nego što snimanje počne.

    NAKON SNIMANJA

    Možete se vratiti obavljanju svojih redovnih dnevnih aktivnosti.

    OVAKO MOŽETE SPREČITI VISOK KRNI PRITISAK❗

    ❗Smanjite so na manje od 5gr/dan 

    ❗Izbegavajte zasićene masti i trans-masti🍔

    ❗Izbegavati 🚭

    ❗Smanjiti 🍷

    ❕Hranite se 🍏 i 🥦 redovno 

    ❕Budite aktivni 🏊🚵‍♀️

     

     

    [wp-svg-icons icon=”arrow-left-2″ wrap=”i”]NAZAD

  • Ergometrija

    ŠTA JE ERGOMETRIJA?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”]Test opterećenja srca (ergometrija) je postupak kojim se utvrđuje uticaj fizičkog opterećenja na srčani rad. Fizičko opterećenje može dovesti do ispoljavanja poremećaja srčanog rada koji se ne mogu uočiti pri radu srca u miru. Test traje oko 30 minuta.

    INDIKACIJE/ZAŠTO SE KORISTI?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U cilju otkrivanja, dokazivanja i praćenja koronarne bolesti (postajanja suženja na malim krvnim sudovima srca (koronarne arterije) koj ishranjuju srčani mišić).
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U sklopu otkrivanja i utvrđivanja poremećaja srčanog ritma (aritmija).
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U cilju praćenje efekata i uspešnosti dosadašnjeg lečenja (terapije) .

    KAKO SE IZVODI?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Test se izvodi tako što pacijent hoda na traci za trčanje ili vozi bicikl. Prvo ćete hodati/voziti bicikl sporo, a kako test napreduje, brzina i otpor na biciklu/nagib na traci će se povećavati (fizičko opterećenje raste).
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Tokom testa sve vreme se prati: električna aktivnost srca (pomoću EKG-a); vrednost krvnog pritiska; broj otkucaja srca u minuti i disanje.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Test traje dok se ne postigne određeni broj otkucaja srca u minuti (određena srčana frekvenca) ili se test prekida u svakom trenutku ukoliko prijavite da test ne možete nastaviti ili da imate neku od sledećih tegoba: bol u grudima, gušenje, vrtoglavicu, nesvesticu, lupanje ili preskakanje srca …

    POTENCIJALNI RIZICI

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Veoma retko moće doći do pada vrednosti krvnog pritiska ili poremećaja srčanog ritma.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Izuzetno retko može doći do nastanka srčanog udara.

    PRIPREMA

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Minimum 2 sata pre (preporučuje se i duže) nemojte jesti, piti i pušiti
    Možete uzeti lekove (osim ukoliko Vam lekar ne kaže da određene lekova privremeno izostavite).
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Ukoliko koristite pumpice ponesite ih sa sobom i obavestite medicinskog radnika koju bolest pluća imate.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Obucite udobnu odeću i obujte udobnu obuću (sportsku) kako biste nesmetano mogli da uradite test.

    NAKON ERGOMETRIJE

    • Nekoliko sekundi ćete stajati, pa ćete sledećih 5 minuta zauzeti ležeći položaj (sve vreme će se i dalje pratiti električna aktivnost srca, krvni pritisak i broj otkucaja srca u minuti).
    • Nakon testa možete se vratiti svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima.

    [wp-svg-icons icon=”arrow-left-2″ wrap=”i”]NAZAD

  • EKG (ELEKTROKARDIOGRAM)

    ŠTA JE EKG (ELEKTROKARDIOGRAM)?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Elektrokardiogram (EKG) je grafički zapis električne aktivnosti srca. Elektrokardiografija je brza, bezbolna i neinvazivna metoda kojom se registruje električna aktivnost srca. Ovom metodom mogu se otkriti različita oboljenja srca. Snimanje traje nekoliko minuta i rezultat je dostupan odmah. Holter EKG-a možete zakazati u našoj poliklinici.

    INDIKACIJE/ZAŠTO SE RADI?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U cilju otkrivanja poremećaja srčanog ritma i sprovođenja (aritmije), prisustva pejsmejkera.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U cilju postavljanja dijagnoze srčanog udara ili otkrivanja znakova prethodnog srčanog udara.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Predstavlja rutinski postupak na sistematskim pregledima ili na pregledu lekara opšte prakse.

    KAKO SE IZVODI?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] EKG može biti snimljen u lekarskoj ordinaciji, bolnici ili u kućnoj poseti.

    Tokom snimanja ležaćete na krevetu. Zdravstveni radnik će Vam postaviti elektrode na grudni koš, krajeve nogu i ruku. Elektrode registruju električnu aktivnost srca koja se beleži u vidu talasa na monitoru ili na EKG papiru. Tokom snimanja nemojte se pomerati niti pričati, zato što pokreti mogu uticati na kvalitet i tačnost EKG zapisa.

    POTENCIJALNI RIZICI

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Možete osetiti blagu nelagodnost prilikom postavljanja i skidanja elektroda sa grudnog koša. Veoma retko na mestu gde su elektrode stajale možete imati reakciju u vidu crvenila.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Ne postoji rizik od nastanka strujnog udara tokom snimanja EKG-a. Elektrode postavljene na grudni koš ne emituju električnu energiju, već samo registruju električnu aktivnost srca.

    PRIPREMA

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Nije potrebna priprema za ovaj pregled.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Potrebno je da kažete lekaru sve lekove koje uzimate u redovnoj terapiji, zato što neki lekovi mogu uticati na rezultat ovog snimanja.

    NAKON SNIMANJA EKG-A

    Možete se vratiti obavljanju svojih redovnih dnevnih aktivnosti.

    [wp-svg-icons icon=”arrow-left-2″ wrap=”i”]NAZAD

  • Ultrazvuk srca (EHOKARDIOGRAFIJA)

    ŠTA JE ULTRAZVUK SRCA?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Ultrazvučno snimanje srca ili ehokardiografija je neinvazivna i potpuno bezbolna dijagnostička metoda kojom se obavlja pregled srca i velikih krvnih sudova srca. Ovim pregledom se mogu otkriti različita oštećenja srca i srčanog mišića, ukoliko su prisutna. Pregled traje oko 30 minuta.

    INDIKACIJE/ZAŠTO SE KORISTI?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U cilju otkirvanja bolesti srčanih zalistaka, oštećenja srčanog mišića, smanjene pokretljivosti ili nepokretljivosti dela srčanog mišića (ožiljak nakon srčanog udara), zapaljenja srčanog mišića (miokarditisa), zapaljenja srčanih zalistaka (endokarditisa), bolesti velikih krvnih sudova srca, prisustva krvnih ugrušaka u plućnoj arteriji (plućna embolija).
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] U culju otkrivanja uzroka tegoba kao što je otežano disanje ili bol u grudima.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Otkrivanje urođenih srčanih mana kod ploda tokom trudnoće (fetalni ultrazvuk srca).

    KAKO SE IZVODI?

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Tokom pregleda ležaćete na leđima ili ćete zauzeti određeni položaj (okrenućete se na levi bok i staviti levu ruku ispod glave).
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Nakon toga Vaš lekar će staviti poseban gel na površinu ultrazvučne sonde. Sonda je mali plastični uređaj koji šalje i prima ultrazvučne talase. Gel ima ulogu da poboljša provodljivost ultrazvučnih talasa i eliminiše vazduh između kože i sonde. Lekar će prisloniti sondu na grudni koš u cilju dobijanja jasne slike Vašeg srca i velikih krvnih sudova srca.

    POTENCIJALNI RIZICI

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Ova procedura ne nosi nikakav rizik.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Možete osetiti blagu nelagodnost prilikom pritiska sonde na zid grudnog koša.

    PRIPREMA

    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Nije potrebna posebna priprema za ovaj pregled.
    [wp-svg-icons icon=”heart” wrap=”i”] Možete jesti, piti i uzeti Vaše lekove.

    NAKON ULTRAZVUKA SRCA

    Nakon pregleda možete se vratiti svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima.

    Šum na srcu[wp-svg-icons icon=”arrow-right-2″ wrap=”i”]

    [wp-svg-icons icon=”arrow-left” wrap=”i”]NAZAD

  • Interna medicina

    Interna medicina je specijlnost medicine koja se bavi dijagnostikom i nehirurškim lečenjem bolesti odraslih osoba. Ukratko se može reći da se interna medicina bavi opštim zdravljem i dobrobiti odrasle osobe. Doktor interne medicine se naziva ,,Internista”. Internista se bavi proučavanjem, lečenjem i sprečavanjem bolesti unutrašnjih organa. 

    U našoj poliklinici opšti pregled stanja obavlja internista, a po potrebi mogu se obaviti i dopunske analize kod drugih specijalista i subspecijalista kako bi se rezultati objedinili i utvrdilo tačno stanje pacijenta.

    Pregled kod interniste zakazati na broj 021/6041-737.

     

     

    KARDIOLOGIJA    
    PLUMOLOGIJA
    GASTROENTEROLOGIJA
    ONKOLOGIJA
    ENDOKRINOLOGIJA

     

     

     

     

    NEFROLOGIJA